Kr\u010dka katedrala, 20.00<\/p>\n
Ansambl Responsorium, koncert<\/p>\n
Program: Splendida stella, glazbeni odbljesci svetosti u Veneciji 17. stolje\u0107a<\/p>\n
Ansambl \u010dine: Sanda Audere (cantus), Korneel van Neste (altus), Lo\u00efc Paulin (tenor), Darko Solter (bassus), Silvio Richter (violina), Teresa Ortner (kornet), Tin Cugelj (trombon i umjetni\u010dko vodstvo), Maximilien Brisson (trombon), Augustin Mr\u0161i\u0107 (viola da gamba) i Umberto Kostani\u0107 (orgulje)<\/p>\n
Ulaz slobodan!<\/p>\n
U sklopu proslave 455. obljetnice Bitke kod Lepanta, u petak, 02. listopada 2026. godine, na redu je veli\u010danstveni koncertni program Splendida stella, glazbeni odbljesci svetosti u Veneciji 17. stolje\u0107a kojeg \u0107e u Kr\u010dkoj katedrali, s po\u010detkom u 20.00 sati, izvesti Ansambl Responsorium. Njegovi su \u010dlanovi u ovoj prigodi: Sanda Audere (cantus), Korneel van Neste (altus), Lo\u00efc Paulin (tenor), Darko Solter (bassus), Silvio Richter (violina), Teresa Ortner (kornet), Tin Cugelj (trombon i umjetni\u010dko vodstvo), Maximilien Brisson (trombon), Augustin Mr\u0161i\u0107 (viola da gamba) i Umberto Kostani\u0107 (orgulje).<\/p>\n
Pobjeda katoli\u010dke alijanse nad osmanskom mornaricom u bitci kod Lepanta 07. listopada 1571. predstavlja jedan od prijelomnih doga\u0111aja ranonovovjekovnog Mediterana. Iako nije zna\u010dajnije izmijenila ukupne geopoliti\u010dke odnose izme\u0111u kr\u0161\u0107anskog i osmanskog svijeta, bitka je sna\u017eno odjeknula u kolektivnoj svijesti, osobito u Veneciji i njezinim prekomorskim posjedima na isto\u010dnoj obali Jadrana. Pouzdano je potvr\u0111eno da su u sukobu sudjelovale i galije iz venecijanskih provincija Istre i Dalmacije, s posadama iz gradova Kopra, Cresa, Krka, Raba, \u0160ibenika, Trogira, Hvara i Kotora. Njihov doprinos vojnom uspjehu pridonio je oblikovanju trajne memorije o Lepantskoj pobjedi, koja je u slavenskom pu\u010danstvu ovih krajeva ostala prisutna kroz usmenu predaju i kulturolo\u0161ke prakse.<\/p>\n
U Veneciji 16. i 17. stolje\u0107a glazba je, uz umjetni\u010dku i liturgijsku, imala i izra\u017eenu protokolarnu i politi\u010dku funkciju, predstavljaju\u0107i znak dru\u0161tvene i ekonomske mo\u0107i dr\u017eave i uzvi\u0161enosti njezinih upravnih institucija. Na to jasno upu\u0107uju povijesni izvori, osobito u opisima rasko\u0161nih glazbenih izvedbi prire\u0111enih 1574. prigodom posjeta francuskoga kralja Henrika III. Veneciji. Prema navodima Francesca Sansovina (Venetia, citt\u00e0 nobilissima et singolare, 1581.), u Veneciji je u drugoj polovici 16. stolje\u0107a postojalo \u010detrdeset javnih sve\u010danosti (tal. feste ili trionfi) s najvi\u0161om protokolarnom va\u017eno\u0161\u0107u, u kojima su obavezno sudjelovali du\u017ed i \u010dlanovi Velikog vije\u0107a (tal. andate publiche). Najistaknutije su svakako bile La Vergine Annunciata (spomendan utemeljenja Grada), Festa del Redentore (spomendan na oslobo\u0111enje od velike epidemije kuge 1576.) i La Sensa (Uza\u0161a\u0161\u0107e Gospodinovo, poznato i kao Sposalizio \u2013 vjen\u010danje Venecije s morem). Me\u0111u ostalima, Sansovino bilje\u017ei i procesiju odr\u017eanu 07. listopada 1572. povodom blagdana sv. Justine u istoimenoj venecijanskoj crkvi, posve\u0107enu obilje\u017eavanju obljetnice Lepantske bitke, a koja je nakon toga postala sastavnim dijelom godi\u0161njeg protokola. U detaljnom opisu doga\u0111aja, Sansovino spominje sudjelovanje pjeva\u010da i instrumentalista bazilike sv. Marka, koji su izvodili misu i motete izazivaju\u0107i veliko odobravanje okupljenoga puka. Iako nema pouzdanih podataka o konkretnom repertoaru, razumno je pretpostaviti da je rije\u010d bila o suvremenoj venecijanskoj produkciji, vjerojatno djelima Gioseffa Zarlina, Andree Gabrielija ili Claudija Merula. Potonja dvojica ujedno su obilje\u017eila glazbenu izvrsnost Venecije druge polovice 16. stolje\u0107a. Kao titularni orgulja\u0161i bazilike sv. Marka proslavili su se i svojim improvizacijskim dvobojima (duelli) na dvostrukim orguljama bazilike sv. Marka, o kojima se s divljenjem govorilo u kulturnim krugovima Europe toga vremena. Ve\u0107 sljede\u0107e 1573. godine, papa Grgur XIII. uvrstio je ediktom 07. listopada u katoli\u010dki kalendar kao blagdan Svete Krunice, a papa Pavao VI. je 1969. taj spomendan preimenovao u dana\u0161nji blagdan Bla\u017eene Djevice Marije od Krunice.<\/p>\n
Primjenjivost venecijanske glazbene produkcije u protokolarnom kontekstu jasno se o\u010dituje i u opusu Francesca Uspera, ro\u0111enog 1561. u Rovinju kao Francesco Sponga (Spongia ili Sponza). Prezime Usper preuzeo je kasnije od svojega pokrovitelja, venecijanskog odvjetnika Lodovica Uspera, vjerojatno iz politi\u010dkih razloga lak\u0161e integracije u dru\u0161tveni i kulturni \u017eivot grada na laguni. Usper je u ranoj mladosti napustio rodni kraj i nastavio \u0161kolovanje u Kopru, a vrlo brzo odselio se je trajno u Veneciju gdje je, kao u\u010denik Andree Gabrielija, izgradio zapa\u017eenu karijeru orgulja\u0161a i skladatelja. Ovim se projektom predstavlja njegova glazbena ostav\u0161tina u kontekstu izvedbene prakse u Veneciji o blagdanu Svete Krunice i protokolarnih sve\u010danosti obilje\u017eavanja lepantskog trijumfa. Iz Usperova venecijanskog razdoblja osobito se isti\u010de poveznica s pore\u010dkim biskupom i vrsarskim plemi\u0107em Leonardom Tritoniom, kojemu je u predgovoru zbirke Messa e salmi da concertarsi nel\u2019organo (1614.) izrazio zahvalnost za dobro\u010dinstvo i istaknuo osje\u0107aj dugovanja zajedni\u010dkoj domovini. Okosnicu programa \u010dini Messa concertata del secondo tuono \u00e0 5 voci iz navedene zbirke, \u010diji je stavak Credo potpisao Francescov ne\u0107ak Gabriel Sponga. Njegova djela nalazimo integrirana u nekoliko Usperovih publikacija, iako su podaci o njegovu \u017eivotu iznimno oskudni. Iz ostav\u0161tine Gabriela Sponge na programu se nalazi i monodijski motet Ave Regina za alt solo i basso continuo. Usperovu marijansku ostav\u0161tinu iz iste zbirke predstavljaju himan Magnificat, obilje\u017een vje\u0161tom polifonom strukturom te motet Vulnerasti cor meum za dva glasa i instrumente. Druga va\u017ena Usperova publikacija, zbirka Compositioni armoniche iz 1619., na programu je zastupljena motetom Ave Maria za \u0161est glasova koji simbolizira uobi\u010dajenu praksu marijanskog zaziva ususret pomorskim izbivanjima te uglazbljenim psalmom Benedicam Dominum \u00e0 8 koji u zaklju\u010dku donosi zanimljive sinkopirane ritmi\u010dke motive. Iz iste zbirke dolazi i Battaglia per sonare e cantare \u00e0 8. Ova skladba zasnovana je na tipi\u010dnom ritmi\u010dkom obrascu koji onomatopejski opona\u0161a zvukove bitke, dok joj tekstualnu podlogu \u010dini motet Laudate Dominum. Iz Usperove bogate instrumentalne ostav\u0161tine na program su uvr\u0161teni Ricercar terzo \u00e0 4 te Ricercar duodecimo \u00e0 4 iz njegove prve objavljene zbirke Ricercari et arie francesi iz 1595.<\/p>\n
Program:<\/p>\n
Francesco Usper (1561. \u2013 1641.):<\/p>\n
Ave Maria \u00e0 6<\/p>\n
iz Compositioni armoniche, Venecija, 1619.<\/p>\n
Messa concertata del secondo tuono \u00e0 5: Kyrie \u2013 Gloria<\/p>\n
iz Messa e salmi da concertarsi nel\u2019organo, Venecija, 1614.<\/p>\n
Ricercar terzo \u00e0 4<\/p>\n
iz Ricercari et arie francesi, Venecija, 1595.<\/p>\n
Gabriel Sponga (fl. 1609. \u2013 1632.):<\/p>\n
Messa: Credo<\/p>\n
iz Messa e salmi da concertarsi nel\u2019 organo, Venecija, 1614.<\/p>\n
Francesco Usper:<\/p>\n
La Battaglia \u00e0 8 per sonar e cantar<\/p>\n
iz Compositioni armoniche, Venecija, 1619.<\/p>\n
Messa: Sanctus \u2013 Benedictus<\/p>\n
iz Messa e salmi da concertarsi nel\u2019organo, Venecija, 1614.<\/p>\n
Vulnerasti cor meum \u00e0 6. Voce sola con cinque stromenti<\/p>\n
iz Messa, e salmi da concertarsi nel\u2019organo, Venecija, 1614.<\/p>\n
Messa: Agnus Dei<\/p>\n
iz Messa, e salmi da concertarsi nel\u2019organo, Venecija, 1614.<\/p>\n
Ricercar duodecimo \u00e0 4<\/p>\n
iz Ricercari et arie francesi, Venecija, 1595.<\/p>\n
Gabriel Sponga:<\/p>\n
Ave Regina. Alto solo<\/p>\n
iz Messa, e salmi da concertarsi nel\u2019organo, Venecija, 1614.<\/p>\n
Francesco Usper:<\/p>\n
Magnificat sexti toni \u00e0 5<\/p>\n
iz Messa, e salmi da concertarsi nel\u2019organo, Venecija, 1614.<\/p>\n
Benedicam Dominum \u00e0 8<\/p>\n
iz Compositioni armoniche, Venecija, 1619.<\/p>\n","protected":false},"featured_media":191786,"template":"","categories":[343],"class_list":["post-191785","dogadanja","type-dogadanja","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica"],"acf":[],"yoast_head":"\n