U jednoj od najve\u0107ih i najslavnijih pomorskih bitaka u europskoj povijesti, Bitci kod Lepanta, 07. listopada 1571. godine, u kojoj su se sukobile snage kr\u0161\u0107ana i muslimana sudjelovala je i kr\u010dka galija Cristo Ressussitato (Uskrsli Krist).<\/p>\n
U Europi proslava obilje\u017eavanja obljetnice te slavne bitke ima sve ve\u0107i zna\u010daj te se svake godine u Nafpaktosu (Lepantu) okupljaju zemlje saveznice negda\u0161nje Svete lige u znak sje\u0107anja na sve poginule galijote, vojnike i posade. Godine 2007. Hrvatsku je ondje predstavljao grad Krk. Upravo taj boravak u Gr\u010dkoj i susret s delegacijama saveznica bio je povodom za detaljnije promi\u0161ljanje i istra\u017eivanje Krka u drugoj polovici 16. stolje\u0107a, njegovog \u017eivota i stanovni\u0161tva. Ba\u0161tine\u0107i bogatu kulturno-povijesnu tradiciju i prepoznaju\u0107i unutar toga iznimno pomorsko naslje\u0111e, 2008. godine Centar za kulturu Grada Krka pokrenuo je projekt \u0160torija o galiji Cristo Ressussitato, kojim se otad slave obljetnice Bitke kod Lepanta.<\/p>\n
S isto\u010dne obale Jadrana u tom slavnom okr\u0161aju sudjelovalo je sedam gradova, odnosno sedam galija, pored kojih i kr\u010dka. Tako\u0111er, zanimljivo je istaknuti kako su gotovo polovicu snaga hrvatskih gradova u floti i ljudstvu \u010dinile upravo kr\u010dka galija Cristo Ressussitato pod zapovjedni\u0161tvom soprakomita Ljudevita \u010cikute, cresko-osorska galija Sveti Nikola vo\u0111ena soprakomitom Nikolom Dra\u017ei\u0107em i rapska galija Sveti Ivan kojom je zapovijedao Ivan de Dominis. Papa Pio V. u namjeri da zaustavi prodor Osmanlija i njihovo \u0161irenje Mediteranom osnovao je Svetu ligu, savez mediteranskih zemalja, koja je trebala zaustaviti osmansku dominaciju na Sredozemlju. Armada Svetog saveza bila je sastavljena od 209 galija, \u0161est galeaca i 28 transportnih brodova od kojih su ve\u0107inu \u010dinili oni dubrova\u010dki. Na brodovima je bilo 80.000 ljudi, a me\u0111u njima 30.000 vojnika te 50.000 mornara i vesla\u010da. Na lijevom krilu nalazila se i galija Cristo Ressussitato, 28. u prvom navalnom redu, a upravo uspjeh koji je ostvarilo to krilo bio je presudan za daljnji ishod bitke. Malobrojne galije na desnom osmanlijskom krilu zapo\u010dele su povla\u010denje \u0161to je lijevom omogu\u0107ilo da pomogne kr\u0161\u0107anskim snagama centra i desnog krila. Ve\u0107 u ranim poslijepodnevnim satima, 07. listopada, Sveta liga izvojevala je pobjedu, ozna\u010div\u0161i u kona\u010dnici kraj turske dominacije na Mediteranu.<\/p>\n
Bojni brodovi, uspon i nestanak \u2013 predstavljanje knjige<\/p>\n
Proslava 455. obljetnice Bitke kod Lepanta zapo\u010det \u0107e u \u010detvrtak, 01. listopada, u Maloj vije\u0107nici Grada Krka, predstavljanjem knjige Bojni brodovi, uspon i nestanak, autora dr. sc. Branka Belamari\u0107a, istaknutog brodograditeljskog stru\u010dnjaka, istra\u017eiva\u010da i publicista.<\/p>\n
Bojni su brodovi od samih po\u010detaka, tijekom gotovo tristo godina (otprilike od 1650. do 1950.), odnosno u stogodi\u0161njem razdoblju, ra\u010dunaju\u0107i od po\u010detka oklopnja\u010da sredinom 19. stolje\u0107a, predstavljali najmo\u0107nije oru\u017eje vode\u0107ih svjetskih zemalja. U razvoju od veli\u010danstvenih drvenih jedrenjaka, prijelaza na oklopnja\u010de, pre-dreadnoughte i dreadnoughte, krsta\u0161e i naposljetku bojne brodove, usvajana su i primjenjivana sva tada dostupna znanstvena i tehni\u010dka dostignu\u0107a. Bilo da je rije\u010d o materijalima gradnje, topni\u0161tvu, pogonskim sustavima, oklopu ili brojnim drugim tehnologijama, pri njihovoj primjeni nije se \u0161tedjelo u naj\u0161irem smislu te rije\u010di. Bojni brodovi gra\u0111eni su prije svega kako bi impresionirali svojom veli\u010dinom i snagom. Posjeti stranim zemljama morali su gotovo uvijek preko mornarice demonstrirati snagu mati\u010dne zemlje. Nagnute pram\u010dane statve, dimnjaci, masivne topovske kule i sna\u017ena silueta broda trebali su prije svega ostaviti dojam snage i strahopo\u0161tovanja. Bojni brodovi, u pomorskoj literaturi \u010desto nazivani i kapitalnim brodovima (Capital ships), kao najja\u010de naoru\u017eani i najotporniji ratni brodovi bili su simbol pomorske dominacije i nacionalne mo\u0107i.<\/p>\n
Ova opse\u017ena i bogato opremljena knjiga, koju \u0107e predstaviti sam autor, na vi\u0161e od 500 stranica, donosi pregled pomorske vojne povijesti, razvoja brodovlja i politike vode\u0107ih svjetskih sila. Objavljena je 2025. godine, u izdanju Knji\u017eevnog kruga Split.<\/p>\n
Jadransko i jonsko brodovlje u novom vijeku (1650. \u2013 1850.) \u2013 me\u0111unarodna izlo\u017eba<\/p>\n
Nastavak proslave u petak, 02. listopada, donosi otvorenje me\u0111unarodne izlo\u017ebe Jadransko i jonsko brodovlje u novom vijeku (1650. \u2013 1850.). Postav je to temeljen na analizi oko 20.000 dokumenata iz 18. stolje\u0107a koji su izra\u0111eni u raznim jadranskim i jonskim uredima, a rije\u010d je o zapisima o ulascima i izlascima brodova iz luka, registrima bratov\u0161tina pomoraca, registrima kapetana i brodovlasnika, konzularnoj korespondenciji te havarijskim spisima koje je hrvatski znanstvenik Nikola \u010colak (Janjevo, 1914. \u2013 Padova, 1996.) prikupio i objavio u ediciji Hrvatskih pomorskih regesta 18. stolje\u0107a, sv. I\u2013IV (RMC I\u2013IV). Autorica izlo\u017ebe, Zrinka Podhra\u0161ki \u010cizmek, pritom je obradila vi\u0161e od 25.000 spomena brodova izdvojenih iz tih dokumenata, razvrstavaju\u0107i ih i klasificiraju\u0107i prema razli\u010ditim nazivima te ih sustavno obradiv\u0161i primjenom historiografske metode. Istra\u017eivanje je dodatno oboga\u0107eno suradnjom s hrvatskim, talijanskim, gr\u010dkim i crnogorskim povjesni\u010darima i stru\u010dnjacima za pomorsku ba\u0161tinu, me\u0111u kojima su Vermiglio Ricci, Lovorka \u010corali\u0107, \u017deljko Brguljan, \u017deljko Skomer\u0161i\u0107, Ljubomir Radi\u0107, Tea Marinovi\u0107, \u0110ivo Ba\u0161i\u0107, Slaven Berto\u0161a, Ilija Mlinarevi\u0107, a osobito Mateo Bratani\u0107 i Gerassimos Pagratis, koji su ujedno priredili prijevode tekstova na engleski i gr\u010dki jezik.<\/p>\n
Bogat i dojmljiv ikonografski dio izlo\u017ebe \u2013 slikarsku rekonstrukciju 62 plovila \u2013 izradio je Luigi Divari, istaknuti istra\u017eiva\u010d povijesti ribarstva, maloga obalnog brodarstva i tradicijskih jadranskih plovila.<\/p>\n
Izlo\u017eba je od samoga po\u010detka zami\u0161ljena kao putuju\u0107i projekt namijenjen predstavljanju na \u010ditavom jadransko-jonskom prostoru. Svoje je prvo predstavljanje do\u017eivjela 2024. godine u Pomorskom muzeju Washington Patrignani u Pesaru, a potom i u Cupri Marittimi. Godine 2025. Hrvatski povijesni muzej, postavio je u Zagrebu cjelovitu \u010detverojezi\u010dnu ina\u010dicu izlo\u017ebe, u grafi\u010dkom oblikovanju i tisku namijenjenom njezinim daljnjim gostovanjima.<\/p>\n
Splendida stella, glazbeni odbljesci svetosti u Veneciji 17. stolje\u0107a \u2013 koncert<\/p>\n
Istog dana, po otvorenju izlo\u017ebe, na redu je veli\u010danstveni koncertni program Splendida stella, glazbeni odbljesci svetosti u Veneciji 17. stolje\u0107a kojeg \u0107e u Kr\u010dkoj katedrali, s po\u010detkom u 20.00 sati, izvesti Ansambl Responsorium. Njegovi su \u010dlanovi u ovoj prigodi: Sanda Audere (cantus), Korneel van Neste (altus), Lo\u00efc Paulin (tenor), Darko Solter (bassus), Silvio Richter (violina), Teresa Ortner (kornet), Tin Cugelj (trombon i umjetni\u010dko vodstvo), Maximilien Brisson (trombon), Augustin Mr\u0161i\u0107 (viola da gamba) i Umberto Kostani\u0107 (orgulje).<\/p>\n
Pobjeda katoli\u010dke alijanse nad osmanskom mornaricom u Bitci kod Lepanta predstavlja jedan od prijelomnih doga\u0111aja ranonovovjekovnog Mediterana. Iako nije zna\u010dajnije izmijenila ukupne geopoliti\u010dke odnose izme\u0111u kr\u0161\u0107anskog i osmanskog svijeta, bitka je sna\u017eno odjeknula u kolektivnoj svijesti, osobito u Veneciji i njezinim prekomorskim posjedima na isto\u010dnoj obali Jadrana. Potvr\u0111eno je da su u sukobu sudjelovale i galije iz venecijanskih provincija Istre i Dalmacije, s posadama iz gradova Kopra, Cresa, Krka, Raba, \u0160ibenika, Trogira, Hvara i Kotora. Njihov doprinos vojnom uspjehu pridonio je oblikovanju trajne memorije o Lepantskoj pobjedi koja je u slavenskom pu\u010danstvu ovih krajeva ostala prisutna kroz usmenu predaju i kulturolo\u0161ke prakse.<\/p>\n
U Veneciji 16. i 17. stolje\u0107a glazba je, uz umjetni\u010dku i liturgijsku, imala i izra\u017eenu protokolarnu i politi\u010dku funkciju, predstavljaju\u0107i znak dru\u0161tvene i ekonomske mo\u0107i dr\u017eave i uzvi\u0161enosti njezinih upravnih institucija. Na to jasno upu\u0107uju povijesni izvori, osobito u opisima rasko\u0161nih glazbenih izvedbi prire\u0111enih 1574. prigodom posjeta francuskog kralja Henrika III. Veneciji. Prema navodima Francesca Sansovina (Venetia, citt\u00e0 nobilissima et singolare, 1581.), u Veneciji je u drugoj polovici 16. stolje\u0107a postojalo \u010detrdeset javnih sve\u010danosti (tal. feste ili trionfi) s najvi\u0161om protokolarnom va\u017eno\u0161\u0107u, u kojima su obavezno sudjelovali du\u017ed i \u010dlanovi Velikog vije\u0107a (tal. andate publiche). Najistaknutije su svakako bile La Vergine Annunciata (spomendan utemeljenja Grada), Festa del Redentore (spomendan na oslobo\u0111enje od velike epidemije kuge 1576.) i La Sensa (Uza\u0161a\u0161\u0107e Gospodinovo, poznato i kao Sposalizio \u2013 vjen\u010danje Venecije s morem). Me\u0111u ostalima, Sansovino bilje\u017ei i procesiju odr\u017eanu 07. listopada 1572. povodom blagdana sv. Justine u istoimenoj venecijanskoj crkvi, posve\u0107enu obilje\u017eavanju obljetnice Lepantske bitke, a koja je nakon toga postala sastavnim dijelom godi\u0161njeg protokola. U detaljnom opisu doga\u0111aja, Sansovino spominje sudjelovanje pjeva\u010da i instrumentalista bazilike sv. Marka, koji su izvodili misu i motete izazivaju\u0107i veliko odobravanje okupljenoga puka. Iako nema pouzdanih podataka o konkretnom repertoaru, razumno je pretpostaviti da je rije\u010d bila o suvremenoj venecijanskoj produkciji, vjerojatno djelima Gioseffa Zarlina, Andree Gabrielija ili Claudija Merula.<\/p>\n
Primjenjivost venecijanske glazbene produkcije u protokolarnom kontekstu jasno se o\u010dituje i u opusu Francesca Uspera, ro\u0111enog 1561. u Rovinju kao Francesco Sponga (Spongia ili Sponza). Prezime Usper preuzeo je kasnije od svojega pokrovitelja, venecijanskog odvjetnika Lodovica Uspera, vjerojatno iz politi\u010dkih razloga lak\u0161e integracije u dru\u0161tveni i kulturni \u017eivot grada na laguni. Usper je u ranoj mladosti napustio rodni kraj i nastavio \u0161kolovanje u Kopru, a vrlo brzo odselio se je trajno u Veneciju gdje je, kao u\u010denik Andree Gabrielija, izgradio zapa\u017eenu karijeru orgulja\u0161a i skladatelja. Ovim se projektom predstavlja njegova glazbena ostav\u0161tinu u kontekstu izvedbene prakse u Veneciji o blagdanu Svete Krunice i protokolarnih sve\u010danosti obilje\u017eavanja lepantskog trijumfa. Iz Usperova venecijanskog razdoblja osobito se isti\u010de poveznica s pore\u010dkim biskupom i vrsarskim plemi\u0107em Leonardom Tritoniom, kojemu je u predgovoru zbirke Messa e salmi da concertarsi nel\u2019organo (1614.) izrazio zahvalnost za dobro\u010dinstvo i istaknuo osje\u0107aj dugovanja zajedni\u010dkoj domovini. Okosnicu programa \u010dini Messa concertata del secondo tuono \u00e0 5 voci iz navedene zbirke, \u010diji je stavak Credo potpisao Francescov ne\u0107ak Gabriel Sponga. Njegova djela nalazimo integrirana u nekoliko Usperovih publikacija, iako su podaci o njegovu \u017eivotu iznimno oskudni.<\/p>\n
Od 03. \u2013 06. listopada, Ansambl Responsorium vr\u0161it \u0107e audio-vizualno snimanje programa Splendida stella, s ciljem stvaranja, produkcije, objave i distribucije budu\u0107eg nosa\u010da zvuka. Potporu snimanju i podr\u0161ku ovoj inicijativi, pored Centra za kulturu Grada Krka, dali su: Grad Krk i Biskupija Krk.<\/p>\n
Satovi iz Zbirke Skomeri\u0107 i Jedno more, tisu\u0107u pjesama \u2013 predstavljanje gra\u0111e i koncert<\/p>\n
Sljede\u0107eg dana, u subotu, 03. listopada, u Interpretacijskim centru pomorske ba\u0161tine otoka Krka, u 18.00 sati, posjetitelje o\u010dekuje zanimljivo iskustvo, pri\u010da o satovima iz Zbirke Skomer\u0161i\u0107 koja svake godine postaje sve obimnija i bogatija, sa sve ve\u0107im brojem vrijednih predmeta vezanih uz razvoj pomorstva i brodogradnje. Kroz specifi\u010dan dio gra\u0111e Interpretacijskog centra provest \u0107e njegov voditelj \u017deljko Skomer\u0161i\u0107, nagra\u0111ivani kr\u010dki brodomaketar i kolekcionar.<\/p>\n
Interpretacijski centar svoje je mjesto prona\u0161ao u srcu kr\u010dke starogradske jezgre, ispod slikovitog Trga Pjanka, a na suvremen i interaktivan na\u010din interpretira dugu i bogatu oto\u010dnu pomorsku tradiciju, od kasnoanti\u010dkog razdoblja, istaknutih hidroarheolo\u0161kih nalazi\u0161ta, preko srednjovjekovnog pomorstva, pojave parobrodarstva, pa sve do sredine 20. stolje\u0107a. Sadr\u017ei i maketarnicu opremljenu radionicom, dok se u izlo\u017ebenom dijelu nalaze interpretacijski panoi s povijesnim pregledom pomorskog razvitka otoka Krka te raznovrsna gra\u0111a (poput nauti\u010dkih instrumenata, brodograditeljskog alata, starih nauti\u010dkih karata, atlasa i priru\u010dnika o pomorstvu) i makete brodova.<\/p>\n
U nastavku dana, na Trgu Kamplin, s po\u010detkom u 20.00 sati, nastupa mu\u0161ka Klapa Ka\u0161tadi donose\u0107i, u sklopu programa Jedno more, tisu\u0107u pjesama, repertoar koji se\u017ee od lokalnih tradicijskih pjesama, zabavnih zavi\u010dajnih, pa sve do skladbi \u0161ireg mediteranskog podneblja. U aktualnom postavu pjevaju: Alen Mrakov\u010di\u0107, Kristijan \u017du\u017ei\u0107, Dra\u017een Kralji\u0107, Bla\u017eevi\u0107 Josip, Marin Mirkovi\u0107, Darko Volari\u0107, Kristijan Kirin\u010di\u0107, Davor Toi\u0107 i Tomislav Mrak.<\/p>\n
Klapa Ka\u0161tadi osnovana je 1998. godine u naselju Poljica koje administrativno pripada Gradu Krku. Ka\u0161tadima su se nekada zvali \u010duvari crkvenih dobara, a upravo to danas \u010dine i pjeva\u010di ovog poznatog klapskog sastava \u2013 \u010duvaju glazbenu ba\u0161tinu otoka. Rije\u010d Ka\u0161tadi otkrivena je tijekom restauracije \u017eupne crkve u Poljicima, a uklesana je na glagoljici u kameni prag jednog od crkvenih prozora. Klapa je dosad izdala dva nosa\u010da zvuka. Za prvi, objavljen 2006., sami s ponosom ka\u017eu da predstavlja ogledalo glazbene ba\u0161tine otoka od zlata, dok je drugi, pod nazivom Samo kantat, objavljen 2018. godine u povodu 20. ro\u0111endana klape. Na njemu je sadr\u017eano desetak autorskih skladbi i nekoliko glazbenih suradnji s poznatim doma\u0107im glazbenicima, me\u0111u kojima su Tedi Spalato, \u0110ani Stipani\u010dev, Marko \u0160kugor, Melanija Puri\u0107, Bruno Krajcar i Zvjezdan Ru\u017ei\u0107.<\/p>\n
Na sam dan Bitke kod Lepanta, u programskoj zavr\u0161nici, 07. listopada, u Katedrali \u0107e se slu\u017eiti misa za sve tada poginule, s time da \u0107e od 01. do 05. listopada, uz grob Ludovica Cicute u kr\u010dkoj stolnici biti postavljen informativni pano s vi\u0161ejezi\u010dnim deskripcijama koje govore o povijesti kr\u010dke galije i \u017eivotu njezinog zapovjednika.<\/p>\n
Program \u0160torija o galiji Cristo Ressussitato:<\/p>\n
01. listopada 2026.<\/p>\n
Mala vije\u0107nica Grada Krka, 18.00<\/p>\n
Bojni brodovi, uspon i nestanak, predstavljanje knjige<\/p>\n
Autor\/predstavlja\u010d: dr. sc. Branko Belamari\u0107<\/p>\n
Ulaz slobodan!<\/p>\n
02. \u2013 22. listopada 2026.<\/p>\n
Galerija Decumanus<\/p>\n
Jadransko i jonsko brodovlje u novom vijeku (1650. \u2013 1850.), me\u0111unarodna izlo\u017eba<\/p>\n
Autorica: dr. sc. Zrinka Podhra\u0161ki \u010ci\u017emek<\/p>\n
Otvorenje: 02. listopada, 18.00<\/p>\n
Radno vrijeme galerije: pon. \u2013 pet., 10.00 \u2013 12.00; 18.00 \u2013 20.00<\/p>\n
Ulaz slobodan!<\/p>\n
02. listopada 2026.<\/p>\n
Kr\u010dka katedrala, 20.00<\/p>\n
Ansambl Responsorium, koncert<\/p>\n
Program: Splendida stella, glazbeni odbljesci svetosti u Veneciji 17. stolje\u0107a<\/p>\n
Ansambl \u010dine: Sanda Audere (cantus), Korneel van Neste (altus), Lo\u00efc Paulin (tenor), Darko Solter (bassus), Silvio Richter (violina), Teresa Ortner (kornet), Tin Cugelj (trombon i umjetni\u010dko vodstvo), Maximilien Brisson (trombon), Augustin Mr\u0161i\u0107 (viola da gamba) i Umberto Kostani\u0107 (orgulje)<\/p>\n
Ulaz slobodan!<\/p>\n
03. listopada 2026.<\/p>\n
Interpretacijski centar pomorske ba\u0161tine otoka Krka, 18.00<\/p>\n
Satovi iz Zbirke Skomer\u0161i\u0107, upoznavanje s gra\u0111om Centra uz stru\u010dno vodstvo<\/p>\n
Vodi\u010d: \u017deljko Skomer\u0161i\u0107, voditelj Centra<\/p>\n
Ulaz slobodan!<\/p>\n
03. listopada 2026.<\/p>\n
Trg Kamplin, 20.00<\/p>\n
Klapa Ka\u0161tadi (Poljica), koncert<\/p>\n
Program: Jedno more, tisu\u0107u pjesama<\/p>\n
Klapu \u010dine: Alen Mrakov\u010di\u0107, Kristijan \u017du\u017ei\u0107, Dra\u017een Kralji\u0107, Bla\u017eevi\u0107 Josip, Marin Mirkovi\u0107, Darko Volari\u0107, Kristijan Kirin\u010di\u0107, Davor Toi\u0107 i Tomislav Mrak<\/p>\n
Ulaz slobodan!<\/p>\n
07. listopada 2026.<\/p>\n
Kr\u010dka katedrala, 19.00<\/p>\n
Misa za stradale u Bitci kod Lepanta<\/p>\n
01. \u2013 05. listopada 2026.<\/p>\n
Kr\u010dka katedrala<\/p>\n
Uz grob zapovjednika kr\u010dke galije Cristo Ressussitato, soprakomita Ljudevita \u010cikute u Kr\u010dkoj katedrali bit \u0107e postavljen prigodan informativni pano.<\/p>\n","protected":false},"featured_media":191780,"template":"","categories":[343],"class_list":["post-191779","dogadanja","type-dogadanja","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica"],"acf":[],"yoast_head":"\n